Postovi

Prikazuju se postovi od studeni, 2026

Dvostruka mjerila

Koliko puta smo, u životu, nekome jednostavno zalijepili etiketu bez da smo pokušali pronaći opravdanje ili razumijevanje za njegovu situaciju, osjećaje, perspektivu ili postupke? Dok se prema sebi odnosimo upravo na taj način, s razumijevanjem i opravdanjem, druge naprosto ne toleriramo i osuđujemo ili im jednostavno ne pružimo razumijevanje. Najlakše je nekome dodijeliti etiketu ili ga osuditi . No zapitajmo se, što bi ta etiketa ili osuda predstavljala nama da smo u istoj ili sličnoj situaciji? Primjerice, kad netko " ogovara " odmah ga tako označimo iako bi, da mi to radimo, za sebe rekli da samo govorimo istinu. Ili kad netko proživljava emocionalnu ili duševnu patnju , osudimo ga da sam sebi to radi, a kad bi mi bili u tom stanju, imali bismo razumijevanja zbog okolnosti i situacija u kojima smo se prethodno našli. Ista stvar je i kad vidimo npr. beskućnika ili nekog siromašnog, u stanju smo ga promatrati sa sažaljenjem ili ga osuditi, bez da smo se potrudili saznati...

O tuzi

Tuga je emocionalno stanje žaljenja za nekim ili nečim, odnosno zbog nečega. Izaziva duševnu i emotivnu bol. Podijelila bih tugu na tri osnovna tipa ovisno o samom izvoru tuge: Tuga kao posljedica gubitka voljene osobe (smrt, prekid ljubavne ili prijateljske veze) - povezana je s čežnjom, nedostajanjem, osjećajem praznine, žalovanjem i suočavanjem s činjenicom da se odnos više ne može nastaviti na isti način. Tuga kao posljedica nepravde (izdaja, poniženje, nepravedna osuda, zakinuta za nešto što joj pripada, svjedoči nepravdi koju ne može spriječiti, nepoštivanje prava i dostojanstva) - uz tugu se mogu pojaviti ljutnja, ogorčenost, bespomoćnost i osjećaj povrijeđenog dostojanstva. Tuga zbog neshvaćenosti i duboke razočaranosti u ljude (neshvaćenost, nerazumijevanje, ne dobiva emocionalnu podršku, doživljava ponovljena razočaranja u bliske osobe, nepoštivanje njenih osjećaja, potreba i vrijednosti) - povezana je s usamljenošću, otuđenošću, bespomoćnošću i postupnim povlačenjem iz odn...

Razumijevanje emocionalnih procesa kroz koncept međusobno povezanih krugova

U sljedeće tri istaknute objave: Očitovanje i održavanje posljedica traumatskog iskustva , Strah kao pokretač paranoidnog mišljenja – emocionalna pozadina sumanutih ideja i Emocionalni začarani krug depresije , pokušala sam prikazati različite emocionalne i psihološke procese te dinamiku njihova međusobnog utjecaja i objasniti kako oni mogu nastati, razvijati se i održavati. Iako se svaka objava bavi zasebnom temom, sve ih povezuje ideja da naši osjećaji, misli, životna iskustva i reakcije nisu izolirani, nego mogu međusobno utjecati jedni na druge. Takvi procesi mogu se razvijati u obliku začaranih krugova u kojima određeni osjećaji i misli potiču nove reakcije, a one zatim dodatno pojačavaju početno stanje. Ponekad se više takvih krugova može odvijati istodobno, međusobno se nadopunjavati i pojačavati. Primjerice, Začarani krug straha i paranoidnog mišljenja i Emocionalni začarani krug depresije mogu se pojaviti unutar traumatskog Kruga povrijeđenog dostojanstva i dodatno produbi...

Očitovanje i održavanje posljedica traumatskog iskustva

Slika
Predloženi model prikazuje autorski koncept koji opisuje tri moguća obrasca samoodržavanja posljedica traumatskog iskustva, a ne univerzalni tijek traume. Krugovi se mogu pojavljivati zasebno ili se međusobno preplitati. Preživljena trauma može se snažno urezati u naše sjećanje koje u nama ponovo mogu izazvati određene emocionalne reakcije (osjećaje).  Bitno je razlikovati tri osnovna kruga traumatskog iskustva: Krug traumatskog sjećanja - osoba se vraća onome čemu je svjedočila ili što je izravno doživjela (npr. svjedočila je ubojstvu). Moralni krug - osobu proganjaju vlastiti postupci ili propusti (npr. bila je sudionik strahotama rata, skrivila je tešku automobilsku nesreću). Krug povrijeđenog dostojanstva - osobu proganja ono što joj je netko drugi učinio, uz moguće posljedice za osjećaj sigurnosti i povjerenja u okolinu (npr. doživjela je mobbing na poslu, napad na privatnost). Slika prikazuje i opisuje zasebne začarane traumatske krugove. Krug traumatskog sjećanja U njegov...

O dostojanstvu

Ne možemo drugome prepustiti odlučivanje o tome kada ćemo pogaziti vlastitu savjest, niti odgovornost za postupke kojima narušavamo dostojanstvo drugog čovjeka, pa i životinje. Samim time prodajemo i vlastito dostojanstvo. Čovjek izdaje vlastitu savjest kako bi udovoljio drugima, autoritetu, društvu, pa i vlastitim interesima. Postoji i nešto što bih nazvala " lažnim dostojanstvom ",   kada čovjek, pozivajući se na čast, ponos, domoljublje ili obranu vlastitih vrijednosti, opravdava postupke kojima krši temeljno moralno načelo: Ne ubij! Bilo da je riječ o agresiji, obrani ili nemaru koji dovede do gubitka ljudskog ili životinjskog života, svaki takav postupak nosi moralnu težinu. Okolnosti i namjere mogu se razlikovati, ali vrijednost oduzetog života ostaje ista. Ponekad čovjek toliko želi sačuvati obraz pred drugima da izgubi mir pred samim sobom. Tada troši ogromnu energiju pokušavajući ignorirati vlastitu savjest, sve dok ne postane ravnodušan, a moralna se granica postupn...

Strah kao pokretač paranoidnog mišljenja – emocionalna pozadina sumanutih ideja

Slika
Sljedeći model predstavlja moj autorski koncept koji prikazuje jedan od mogućih mehanizama putem kojih strah i osjećaj ugroženosti mogu pridonijeti nastanku i održavanju paranoidnog mišljenja. Model istražuje povezanost emocionalnih reakcija s načinom na koji pojedinci doživljavaju i tumače događaje iz svoje okoline te reagiraju na njih. Njegova je svrha ponuditi jedan mogući pogled na taj proces, a ne univerzalno objašnjenje paranoidnog mišljenja. Naš um je iznimno stvaralački i nije imun na podražaje koje prima iz okoline. Ti podražaji mogu izazvati osjećaje koji utječu na procese mišljenja, povezivanja događaja i tumačenja stvarnosti. Utjecaj pritom nije jednosmjeran jer i naše misli mogu stvarati i mijenjati osjećaje. Iz toga proizlazi sljedeći model prikazan na slici ispod. Kružni proces najčešće izgleda ovako: Strah i osjećaj ugroženosti → percepcija moguće opasnosti → paranoidne misli → strah i osjećaj ugroženosti Životne okolnosti, traumatska iskustva i dugotrajni stres mogu iz...

Emocionalni začarani krug depresije

Slika
Depresija je ravnodušno duševno stanje prožeto razočaranjem i tugom. Sljedeći model predstavlja moj autorski koncept koji prikazuje jedan od mogućih načina na koji se manifestira depresivno emocionalno stanje. Model se temelji na međuodnosu ravnodušnosti, razočaranja i tuge te prikazuje kako ta emocionalna stanja mogu poticati jedno drugo i stvarati začarani krug iz kojeg se osobi može biti teško izvući. Njegova je svrha ponuditi jedan mogući pogled na emocionalnu dinamiku depresije, a ne univerzalno objašnjenje njezina nastanka i razvoja. Tri međusobno povezane emocionalne komponente, bez nužno fiksne polazne točke, jesu: TUGA , RAZOČARANJE i RAVNODUŠNOST . Depresivne i druge psihičke teškoće mogu se razvijati i u kontekstu dugotrajnog nakupljanja emocionalnog tereta, svega onoga što smo tijekom života proživjeli, a nismo uspjeli prepoznati, izraziti ili na odgovarajući način emocionalno obraditi. Ponekad godinama potiskujemo osjećaje, izbjegavamo suočavanje s bolnim iskustvima, ...

O mentalnim bolestima

U većini slučajeva se ne radi o " bolesti " uopće. Uzmimo za primjer " paranoidnu šizofreniju ". Uobičajeni simptomi su: osjećaj ili uvjerenje da ih netko prati, prisluškuje i da im želi nauditi. Mogu biti tjeskobni (anksiozni), sumnjičavi, čak i prema članovima obitelji i prijateljima, a ponekad čak i agresivni zbog percipirane potencijalne prijetnje. Ako su popraćeni slušnim i vizualnim halucinacijama, radi se o bolesti, no, ako nisu, to su samo " očekivane reakcije   uma " uzrokovane strahom zbog neke proživljene traume ili dugotrajnog stresa (mobbing na poslu, zlostavljanje, egzistencijalni problemi, itd.). To je " privremeno   stanje " bazirano na hiper-budnom stanju uzrokovanom spomenutim iskustvima koja izazivaju u pacijentu da postane hiper-osjetljiv na podražaje okoline. Osjećaj ugroženosti može oblikovati paranoidno mišljenje. Strah i očekivanje opasnosti mogu navesti osobu da postupke drugih ljudi i događaje iz okoline tumači kao pri...

O današnjoj psihijatriji

Slika
Kažu da je u Hrvatskoj sve više mentalno oboljelih. Problem je što se naglasak liječenja ne stavlja na razgovor s pacijentima, nego umjesto toga ih se kljuca s tabletama. Kao da će tablete posložiti nečije misli. Ok, tablete mogu pomoći umiriti um, ali to nije trajno rješenje. Dijagnoze se dijele kao na traci. Ne idu u dubinu problema, jer ne razgovaraju s pacijentima. Neke nuspojave se mogu obrazložiti preživljenim traumama, a ne bolešću. Postoji i dnevna bolnica gdje okupe pacijente koji onda unutar grupe imaju priliku pričati o tome što im se događa, no ni tamo ne dobijaju nikakve smjernice od psihijatra, nego eventualno ako netko od pacijenata ima neko rješenje pa podijeli. Uglavnom tamo samo dobiju osjećaj da ih je netko saslušao i razumio, tako reči svojevrsnu utjehu. Znači, pacijenti su prepušteni sebi samima da si poslože misli, a kada to i uspiju, psihijatri zasluge pripisuju terapiji. Uglavnom, meni to sve izgleda kao da im je u interesu da pacijent ostane " neposložen ...

O suicidu

Iza suicidalnih misli može se nalaziti duboko razočaranje u ljude oko sebe, pa i u ljude općenito, kao i velika iscrpljenost životnim nedaćama ili teškoćama povezanima s duševnim zdravljem, poput depresije. Osobe koje se nalaze u takvom stanju mogu izgubiti nadu u mogućnost lijepe, mirne i sigurne budućnosti te osjećati da više nemaju snage ni volje nastaviti živjeti. Možda se boje daljnjeg pogoršanja životnih okolnosti, gubitka kontrole nad vlastitim životom ili dodatnog narušavanja dostojanstva. Možda jednostavno očajnički žele okončati duševnu, emocionalnu ili psihološku patnju koju više ne znaju kako podnijeti. Ne bih rekla da je suicidalno ponašanje jednostavno sebičan čin. Prije bih rekla da je riječ o ozbiljnom znaku duboke patnje i beznađa, koji bi nas sve trebao potaknuti da pažljivije osluškujemo jedni druge i ozbiljnije shvaćamo tuđu bol. Osobe koje razmišljaju o suicidu često su duboko klonule duhom i očajnički trebaju pomoć, razumijevanje i podršku. Nažalost, ponekad ih ne...

Najveći dar

Ljubav je zapovijed i najveći Božji dar. Smatram da ne bismo trebali birati kome ćemo je uskratiti, osim u slučajevima kada smo bili zlostavljani. Najgore što možete učiniti jest zloupotrijebiti nečiju ljubav prema vama tako što ćete je toj osobi uskratiti. Pazite kako postupate s ljubavlju, jer ako je u nekome ubijete, ubili ste najljepšu stvar u cijelom svemiru. Ne vjerujem da bi Bog ikome oprostio takvo što. Love is a commandment and the greatest gift from God. I believe we should not choose from whom to withhold it unless we were abused. The worst thing you can do is to abuse someone's love towards you by withholding it towards them. Be careful how you treat love, because if you kill it in someone, you have killed the most beautiful thing in the whole universe, I don't think God would forgive anyone for that.

Prekid veze ili odnosa

Kada je odnos ili veza već uspostavljena, nije prirodno izaći iz nje kao da nikada nije postojala. Intenzitet odnosa se može umanjiti, ali to je proces. Samo ako je postojalo zlostavljanje u tom odnosu, je opravdano uništiti ga. When a relationship is already built, it's not natural to exit like it never existed. Relationship can be transformed into lower intense one, but it's a process. Only if there was abuse in it is justified of destroying it.

Osvrt

Nažalost, naši psihijatri uopće ne shvaćaju da većina ljudi koji tamo dođu su samo emocionalno slomljene, istraumatizirane i uplašene osobe kojima je puko potreban suosjećajan i profesionalan razgovor, a umjesto toga dobiju tretman kao teško psihički oboljele osobe, bez ikakvog objašnjenja koja je procedura tamo, akamoli prvotnog razgovora, izazovu u čovjeku bunt i opiranje koje onda oni detektiraju kao agresivnost, na koju naravno onda odgovaraju fizičkom prisilom poput vezanja i dodatnog omamljivanja. Ne shvaćaju da svojim postupanjem izazivaju u čovjeku da se brani od njih. Jedan običan razgovor sa svakim novim pacijentom o protokolu, da će razgovarati s psihijatrom kad se malo smire, da prvo idu par dana na promatranje u zatvoreni odjel i ako bude sve u redu da će ih preseliti u otvoreni odjel, razriješio bi obje strane pola muke i steklo bi se povjerenje. Ovo što se dogodilo s Perišom je njima na duši.

Razlika

Razlika između dobrih i loših ljudi je ta da loši ne mare kada povrijede nekoga. Difference between good and bad people is that bad people do not care when they do harm to others.